D A R K   -   S K Y   C R O A T I A   - - -   C I E L O   B U I O   -   C R O A Z I A   - - -   T A M N O   N E B O   -   H O R V A Š K A

Novosti

NOVO ISTRAŽIVANJE UPOZORAVA NA GALOPIRAJUĆI RAST SVJETLOSNOG ONEČIŠĆENJA


Novo istraživanje pokazuje zabrinjavajući trend porasta svjetlosnog onečišćenja od prosječno 10%. To znači da se 𝘀𝘃𝗷𝗲𝘁𝗹𝗼𝘀𝗻𝗼 𝗼𝗻𝗲𝗰̌𝗶𝘀̌𝗰́𝗲𝗻𝗷𝗲 𝘂𝗱𝘃𝗼𝘀𝘁𝗿𝘂𝗰̌𝘂𝗷𝗲 𝘀𝘃𝗮𝗸𝗶𝗵 𝟴 𝗴𝗼𝗱𝗶𝗻𝗮. To su pokazale analize gotovo 50.000 mjerenja koje su dobrovoljci radili od 2011. do 2022. godine. Satelitska mjerenja nisu pouzdana jer senzori na satelitima nisu osjetljivi na plavi spektar u kojem LED svjetiljke imaju vrlo visoke emisije. Trend je zapravo očekivan jer sve efikasnija LED tehnologija znači masovno i nepotrebno osvjetljavanje svakog puteljka pod krinkom "uštede". Jedan od primjera je grad Ivanec koji se hvali proširenjem mreže javne rasvjete s 3000 na 5000 svjetiljki kao metodom štednje. Tu su i sve agresivniji oglašivači koji ne prezaju pred postavljanjem mega reklamnih ekrana i panoa građanima doslovno ispred prozora, a građani koji pokušaju pružiti otpor budu sudski tuženi i privatno zastrašivani. Hrvatski Zakon o svjetlosnom onečišćenju je neefikasan, ne poštuje se, i zapravo ne sadrži nikakve mehanizme za zaustavljanje svjetlosnog onečišćenja. Dopuštene granične vrijednosti su previsoke što zapravo legalizira svjetlosno onečišćenje. Imamo slučajeve gdje komunalno redarstvo ne želi postupati po zakonu čak niti kod vrlo jasne zabrane svijetlećih reklama na križanjima. Gradovima se obećavaju uštede 30-40% u projektima koji zapravo šire rasvjetnu mrežu, a staru rasvjetu zamjenjuje novim svjetiljkama nepotrebno pretjeranog intenziteta. Istovremeno se ti gradovi uvaljuju u dužničko ropstvo kroz otplatu projekata u roku 7-8 godina, iako bi realne uštede trebale biti 80-90%, a projekt otplaćen u 2-3 godine. Zabrinjavajuće je da se problem svjetlosnog onečišćenja tretira isključivo kao problem potrošnje električne energije, a radi se o problemu pretjerane umjetne rasvjete kao onečišćivaču okoliša koji potpuno remeti osnovni ritam ekosustava - prirodnu izmjenu dana i noći, 𝗿𝗶𝘁𝗮𝗺 𝗻𝗮 𝗸𝗼𝗷𝗲𝗺 𝗷𝗲 𝗲𝘃𝗼𝗹𝘂𝗶𝗿𝗮𝗼 𝘀𝗮𝘃 𝗯𝗶𝗹𝗷𝗻𝗶 𝗶 𝘇̌𝗶𝘃𝗼𝘁𝗶𝗻𝘀𝗸𝗶 𝘀𝘃𝗶𝗷𝗲𝘁 𝗻𝗮 𝗽𝗹𝗮𝗻𝗲𝘁𝗶 𝗭𝗲𝗺𝗹𝗷𝗶. Ako zbog pohlepe industrije i inertnosti vlasti ne možemo riješiti problem svjetlosnog onečišćenja, koji je zapravo vrlo jednostavan, možemo li očekivati da će se riješiti problem globalnih klimatskih promjena? https://www.science.org/doi/10.1126/science.adf4952 PROBLEMI U HRVATSKOJ - trend sve većeg osvjetljavanja prometnica izvan rezidencijalnih područja; stvara se kontinuirana rasvjeta između naselja, što potiče brzu vožnju kad je malo prometa - teže su posljedice u nezgodama, izlijetanja s ceste završavaju fatalno zbog sudara vozila u stup javne rasvjete. Ministarstvo prometa Nizozemske iz tog razloga ne preporučuje postavljanje rasvjete na prometnice izvan naselja ako je promet manji od 100 vozila na sat po jednoj kolničkoj traci (link: https://puc.overheid.nl/rijkswaterstaat/doc/PUC_138778_31/) - rasvjeta na autocestama (čvorišta i odmorišta) je prevelike snage, često proizvode svjetlosno onečišćenje veće od obližnjih gradova (npr. čvor Višnjan, karta svj. onečišćenja: https://www.ekorasvjeta.net/wp-content/uploads/2019/04/Istra-Vi%C5%A1njan.jpg ) i predstavlja sigurnosni problem ( vozači velikom brzinom iz snažne rasvjete ulijeću u mrkli mrak); Njemačka, Austrija, Slovačka i Mađarska uopće nemaju rasvjetu na autocestama (video, 90 min vožnje po njemačkoj autocesti https://youtu.be/fZnsIRKD8YA ; karta čvorišta kod Leipziga: https://www.ekorasvjeta.net/wp-content/uploads/2019/04/Leipzig.jpg ) u tri mjeseca koliko je u Sloveniji ugašena rasvjeta na autocestama (ne treba spominjati da su od toga odustali sad pale rasvjetu!), uštede su procijenjene na 700.000 EUR- u HR bi to bilo 3-4 puta više (više od 9 milijuna EUR godišnje, 68 mil. kn, imamo veću kilometražu autocesta i puno više instaliranih svjetiljki); u Njemačkoj živi oko 400.000, au Austriji 140.000 Hrvata koji tamo najnormalnije voze svoje aute; Njemačka i Austrija imaju dvostruko manje poginulih u prometu na milijun stanovnika od Hrvatske, a na prometnicama imaju znatno manje rasvjete ili ona (u slučaju autocesta) čak nije niti postavljena (izvor: Eurostat, Njemačka 30 na milijun, Austrija 40 na milijun, Hrvatska 70 na milijun: https://transport.ec.europa.eu/news/preliminary-2021-eu-road-safety-statistics-2022-03-28_en ) - trend prekomjernog osvjetljavanja šetnica uz more, čime se zasljepljuju šetači koji više ne mogu uživati u ljepoti mora, obale i noćnog neba. Za šetnice uz more preporuča se niska orijentaciona rasvjeta stupova ne viših od 1m (primjer: Petram Resort, Savudrija: https://www.facebook.com/ekorasvjeta/photos/pcb.5713418375445115/5713396742113945/ ), temperature boje svjetla ne više 2200K, te potpuno gašenje rasvjete nakon ponoći kad se šetnice praktički ne koriste. - za projektiranje rasvjete forsira se europski standard EN 13201 koji predviđa postavljanje rasvjete pretjeranog intenziteta i gustoće stupova za rasvjetu, što proizvodi dodatne troškove prilikom postavljanja ili rekonstrukcije rasvjete; kriteriji određivanja kategorije prometnica su proizvoljni (promet: rijedak, umjeren, gust; brzina: mala, srednja, visoka) i podložni manipulacijama; korištenje standarda nije zakonska obaveza (kao što nije zakonska obaveza imati osvijetljenu prometnicu, u protivnom bi imali osvijetljene autoceste i državne ceste u punom profilu) već samo preporuka - JLS mogu zatražiti postavljanje javne rasvjete manjeg intenziteta, naročito s obzirom da LED rasvjeta koja ima velik udio plavog svjetla ljudskom oku djeluje sjajnije. - dekorativna rasvjeta građevina je na većini objekata vrlo primitivne izvedbe, bliješti u nebo i prozore građana, bez postavljenih sjenila i pretjeranog intenziteta; Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (članak 5, točka 5. https://www.zakon.hr/z/496/Zakon-o-za%C5%A1titi-od-svjetlosnog-one%C4%8Di%C5%A1%C4%87enja ) nalaže da dekorativna rasvjeta smije osvjetljavati samo građevinu ili spomenik, te ne smije izlaziti izvan njihovih gabarita. Dekorativna rasvjeta se može u potpunosti gasiti za vrijeme svjetlostaja, budući da građani tada spavaju i ne dive se arhitekturi u 2 po noći. Slavni Eiffelov toranj u Parizu dekorativnu rasvjetu gasi u 23:45 https://www.architecturaldigest.com/story/the-eiffel-tower-is-shutting-off-its-lights-and-heres-why-it-matters dok je zagrebački HNK cijelu noć osvijetljen kao stadion; nažalost Pravilnik o zonama rasvijetljenosti (prilog 2, tablica 2c: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_11_128_2442.html ) predviđa dozvoljenu svjetlinu od čak 20 cd/m2 dok je u Sloveniji svugdje ograničenje 1 cd/m2 (članak 10, stavak 1: http://www.pisrs.si/Pis.web/pregledPredpisa?id=URED4520 ) - ne poštuju se odredbe Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja - trend postavljanja svjetlećih reklamnih ekrana na križanja, čime se direktno krši Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenju, članak 27. stavak 6 Pravilnika o zonama rasvijetljenosti: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_11_128_2442.htm ); postavlja se javna rasvjeta s nedozvoljeno visokom temperaturom boje svjetla, npr. 3000K umjesto dozvoljenih 2200K u zaštićenim područjima (Pelješki most i prilazne prometnice: https://www.ekorasvjeta.net/ekosustav/rasvjeta-peljeskog-mosta-je-protuzakonita/ ) - trend postavljanja po dvije svjetiljke na jednom stupu javne rasvjete za osvjetljavanje iste površine - znatno se povećava trošak projekta isključivo s ciljem nerealnog napuhavanja profita rasvjetnoj industriji (cijena svjetiljke 50W je oko 20% veća od svjetiljke 25W, zato je profit znatno veći kad se postave dvije svjetiljke od 25W!) RJEŠENJA PROBLEMA U HRVATSKOJ - neke odredbe Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja se još ne provode jer još na snagu nisu stupila dva posljednja pravilnika u sklopu Zakona; odgovornost je na Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja koje ne poštuje rokove koje je samo postavilo: pravilnici su bili na javnom savjetovanju u lipnju prošle godine (Pravilnik o izradi plana rasvjete, Pravilnik o mjerenju i praćenju rasvijetljenosti okoliša) no općine i gradovi odredbe već sad mogu početi primjenjivati i pripremiti se za implementaciju zakona i pravilnika, što se zakonski mora obaviti u roku 6 mjeseci od stupanja na snagu svih pravilnika - za vrijeme ekonomske krize koja je počela 2008., mnoge općine u HR su gasile javnu rasvjetu na cestama izvan rezidencijalnih zona, bez negativnog utjecaja na sigurnost (primjer: rasvjeta u blizini Trakošćana: https://www.ekorasvjeta.net/wp-content/uploads/2014/10/Usporedba.gif ). Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja donosi obavezu poštivanja svjetlostaja, smanjenje ili gašenje javne rasvjete tijekom noći, što općine i gradovi mogu već sada iskoristiti; rasvjeta izvan rezidencijalnih zona gdje nema pješaka nije potrebna jer automobili imaju farove i moraju biti tehnički ispravni; rasvjeta na autocestama se može ugasiti odmah - za vrijeme svjetlostaja moraju se gasiti osvijetljene reklamne površine veće od 20 m2. Svijetleće reklame značajno pridonose povećanju svjetlosnog onečišćenja, a noću ionako nemaju svoju svrhu kad većina građana spava. Francuska je uvela obavezu gašenja svijetlećih reklama i osvijetljenih izloga po noći: https://www.thelocal.fr/20221007/france-bans-overnight-illuminated-advertising-in-energy-saving-drive/ ; reklame u rezidencijalnim zonama smetaju mnogim građanima smanjujući im kvalitetu života i ometajući privatnost, - gašenje dekorativne rasvjeta pročelja u kasnim noćnim satima; modificiranje rasvjete (jednostavna sjenila) da bude usmjerena na građevine i ne bliješti u okoliš, kako je i propisano zakonom - postavljanje javne rasvjete slabijeg intenziteta i toplije boje (ispod 2700K, 2200K u parkovima, šetnicama i zaštićenim područjima; slabija i toplija rasvjeta će stvoriti ugodniju atmosferu zbog manjeg kontrasta sa tamnom okolinom; ljudsko oko se vrlo brzo adaptira na različite intenzitete svjetla u okolišu - pun Mjesec daje rasvijetljenost okoline od 0.25 luksa, pa nije potrebno postavljati rasvjetu od 10 luksa ako se okolina dovoljno dobro razaznaje na 2 luksa; postavljanje javne rasvjete s regulacijom intenziteta tijekom noći (također zakonska obaveza - građani navode da uopće ne primjećuju razliku u intenzitetu na lokacijama gdje se javna rasvjeta tijekom noći automatski smanjuje za 30%) - ljudsko oko u noćnom (skotopskom) vidu je puno osjetljivije na plavi spektar kojeg LED svjetiljke emitiraju znatno više nego žućkasta natrijeva rasvjeta. Zbog toga LED rasvjeta djeluje 3-4x sjajnija od natrijeve kod jednake količine luksa (http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/vision/bright.html i https://www.ledlightingsupply.com/blog/converting-to-led-sp-ratios ). Istraživanja su pokazala da plavi spektar ima više od 5x negativniji utjecaj na smanjenje proizvodnje hormona melatonina koji u ljudskom tijelu regulira cirkadijski ritam, naš "unutarnji sat": https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0067798#s3 Poremećaj cirkadijskog ritma može imati ozbiljne posljedice za ljudsko zdravlje. - u Hrvatskoj se na javnu rasvjetu troši 3% ukupne električne energije (izvor: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovistost https://www.fzoeu.hr/hr/javna-rasvjeta/7577 ), tako da nisu osnovane tvrdnje da će smanjenje javne rasvjete stvarati probleme u proizvodnji električne energije.
Pravilnici na javnom savjetovanju


Pravilnici vezani na Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja su na javnom savjetovanju do 17.6. i to:
1. Pravilnik o sadržaju, formatu i načinu izrade plana rasvjete i akcijskog plana gradnje i / ili rekonstrukcije vanjske rasvjete https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=20686
2. Pravilnik o mjerenju i načinu praćenja rasvijetljenosti okoliša https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=20683
Istima možete pristupiti na gore navedenim poveznicama.
Sat za planet Zemlju 2022.


U subotu 26. ožujka 2022. diljem svijeta obilježava se Sat za planet Zemlju u svrhu podizanja svijesti o klimatskim promjenama i potrebi za održivim razvojem i racionalnim korištenjem prirodnih resursa i energije. Sat za planet Zemlju je osmišljen tako da se svi mogu uključiti u podizanje svijesti o klimatskim promjenama tako što će u subotu 26. ožujka 2022. na sat vremena ugasiti rasvjetu u kući, na dvorištu, šetnici, trgu, ...
Hrvatski astronomski savez i Naše nebo – Udruga za zaštitu noćnog neba ovim putem pozivaju sve gradove i općine da se priključe ovoj akciji i ugase na sat vremena dio javne rasvjete na svom području te da informiraju javnost o tom događaju i prijave događanje na internetskoj stranici ove akcije https://www.earthhour.org.
Pozivamo sve gradove i općine da se priključe ovoj akciji podizanja svijesti o klimatskim promjenama, podrže nastojanja oko očuvanja prirodnog okoliša i održivog razvoja te nastojanja za smanjenje svjetlosnog onečišćenja.

Slijedeća stranica | Sve vijesti