NAŠE NEBO - UDRUGA ZA ZAŠTITU NOĆNOG NEBA

HRVATSKI ASTRONOMSKI SAVEZ

NAŠE NEBO - UDRUGA ZA ZAŠTITU NOĆNOG NEBA

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

dr. sc. Tomislav Ćorić, ministar

Predmet: Nepravilnosti u Pravilniku o zonama rasvijetljenosti, dopuštenim

vrijednostima rasvjetljavanja i načinima upravljanja rasvjetnim

sustavima

Poštovani gospodine ministre,

kao predstavnici zaštite okoliša i prirode, zaštite ljudskog zdravlja te astronomske zajednice koji već niz godina ukazujemo na problem svjetlosnog onečišćenja, moramo izraziti nezadovoljstvo rezultatom i načinom rada na donošenju Pravilnika o zonama rasvijetljenosti, dopuštenim vrijednostima rasvjetljavanja i načinima upravljanja rasvjetnim sustavima koji se donosi u sklopu Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja. Ujedno, i osobno kao članovi radne skupine za izradu pravilnika (Boris Štromar i Dorian Božičević) ovime izražavamo i zabrinutost da je Pravilnik, koji bi trebao osigurati adekvatnu javnu i dekorativnu rasvjetu uz primjenu ograničenja koja bi štitila ljudsko zdravlje i okoliš od svjetlosnog onečišćenja, uzurpiran intervencijama rasvjetne industrije. To je potencirano činjenicom da je jedan član radne skupine nedavno osumnjičen u aferi Janaf zbog nezakonitog pogodovanja i namještanja natječaja za postavljanje javne rasvjete. Osim toga, granične vrijednosti koje su postavljene u Pravilniku praktički legaliziraju postojeće stanje i već uhodanu praksu projektiranja rasvjete, tj. pretjeranog osvjetljavanja okoliša.

Na primjer, Prilog II, tablica 2c - tablica koja je naknadno ubačena nakon e-savjetovanja, a donosi maksimalne razine svjetline (luminancije) na površinama građevina koje su nedopustivo velike. Svjetlina 20 cd/m² jednaka je maksimalno dozvoljenoj svjetlini oglasnih ploča (tablici 8, prilog IV.) što znači da pročelja zgrada smiju svijetliti kao reklamni mega-panoi zbog kojih se mnogi građani bune da noću ne mogu spavati. Ovakve vrijednosti ne predstavljaju zaštitu, već praktički legaliziraju svjetlosno onečišćenje protiv kojeg se građani neće smjeti žaliti. Slovenska Uredba o graničnim vrijednostima svjetlosnog onečišćenja, na snazi od 2007. godine, dozvoljava maksimalnu prosječnu svjetlinu dekorativne rasvjete od 1 cd/m², vrijednost koja je preuzeta iz talijanskih regionalnih pravilnika.

Prilog II, tablica 2b (prilog II, tablica 3 u verziji pravilnika na e-savjetovanju) - maksimalne razine vertikalne rasvijetljenosti na otvorima kulturnih dobara i susjednih građevina povećane su nakon e-savjetovanja iako nije bilo primjedbi za potrebu povećanja istih, samo za smanjenje.

Pojam "svjetlostaj" (čl. 3, st. 1, točka 23.), iako dobrodošao termin, tijekom rasprave radne skupine promijenjen je tako da je s obveznih 23h postao vezan je sredinu noći umjesto konkretno vrijeme provedbe. Radno vrijeme trgovina, ugostiteljskih objekata, proizvodnih pogona, obrazovnih i sportskih ustanova te kulturnih manifestacije ne modificira se tijekom godine s obzirom na sredinu noći - koja tijekom ljetnih mjeseci nastupa oko 1h. Smatramo da se ovime znatno smanjuje učinkovitost pravilnika, na štetu zdravlja svih građana Republike Hrvatske.

Čl. 3, st.1, točka 3 dopunjava definiciju korelirane boje temperature odnosom s/p <1.3 čime se zanemaruje više puta dokazan negativan utjecaj plavog spektra na okoliš i ljudsko zdravlje. Veći s/p odnos znači veću emisiju plavog spektra, a sve LED svjetiljke korelirane boje 3000K ionako imaju s/p odnos manji od 1.3. Odnos s/p (skotopski/fotopski, odnosno noćni/dnevni vid), naime, govori koliko će osvijetljenost površine ljudskom oku djelovati sjajnije ako se koriste svjetiljke s većim udjelom plavog spektra.Time se zanemaruje stavak 3 članka 8 Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja koji navodi obveznu mjeru zaštite od svjetlosnog onečišćenja kao smanjenje emisije svjetlosti valnih duljina ispod 500 nm. Američka zdravstvena udruga (american Medical Association) upozorava da LED rasvjeta ima 5x negativniji učinak na ljudski cirkadijski sustav koji regulira ritam spavanja (https://www.ama-assn.org/press-center/press-releases/ama-adopts-guidance-reduce-harm-high-intensity-street-lights). Svjetlotehnički projekti za javnu rasvjetu projektirani su za klasične natrijeve svjetiljke koje imaju s/p odnos 0.5. Moderne LED svjetiljke korelirane boje temperature 3000 K koje imaju s/p odnos 1.3 ljudskom oku će djelovati 2.6x sjajnije pri jednakoj količini emisije svjetlosnog toka (https://thegrid.rexel.com/en-us/blogs/lighting-design/b/lighting-and-lighting-design-blog/posts/what-is-the-s-p-ratio-of-lighting). Dakle, uz jednaku količinu emitiranog svjetla, LED svjetiljke 3000K će imati 2.6x negativniji učinak na okoliš i ljudsko zdravlje u odnosu na visokotlačni natrij. Koristeći s/p odnos, granične vrijednosti u prilogu III, tablica 4, će ljudskom oku djelovati 2.6x sjajnije - prosječna srednja vrijednost od 30 luksa djelovati će ljudskom oku poput 78 luksa. Za usporedbu, ispod svjetiljke na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, maksimalne izmjerene vrijednosti se kreću oko 50 luksa. Na sastanku radne skupine, održanom prije pandemije korona virusa, izjavljeno je da je s/p parametar uveden na prijedlog članova predstavnika rasvjetne industrije.

Britanska verzija standarda/norme ( https://theilp.org.uk/project/ilp-cpd-webinar-british-standard-5489-update/ ) koristi s/p odnos kao polazište za smanjenje intenziteta svjetiljki (LED) koje imaju viši udio plave boje (veći s/p odnos).

Dokument Europske komisije, EU Green Public Procurement Criteria for Road Lighting and traffic signals za “Low Impact Lighting” ( https://ec.europa.eu/environment/gpp/pdf/tbr/190125_JRC115406_eugpp_road_lighting_technical_report.pdf ) navodi sljedeće kriterije za ekološku rasvjetu:

• potrošnja električne energije za javnu rasvjetu 15 kW/h po glavi stanovnika godišnje

• zabrana javne rasvjete na prometnicama i raskršćima izvan naselja

• udaljenost između stupova javne rasvjete ne smije biti manja od 3.7x njihove visine

• maksimalna svjetlina prometnica ne smije biti veća od 0.5 cd/m²

• najveća dozvoljena rasvijetljenost na rezidencijalnim prozorima smije biti 0.01 do 0.5 luksa, ovisno o udaljenosti svjetiljke

Članak 19, tj. članak 18 na e-savjetovanju, uvodi zakonsku obavezu korištenja rasvjetne norme EN 13201, koja se na razini EU tretira isključivo kao preporuka. Zakonska obaveza korištenja norme uzrokovati će povećanje svjetlosnog onečišćenja, te značajne i nepotrebne troškove za Republiku Hrvatsku prilikom rekonstrukcije javne rasvjete. Članak 12 Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja spominje norme, ali se ne propisuje zakonska obaveza propisivanja norme u Pravilniku. LoNNe ( http://www.cost-lonne.eu/about/ - europska mreža stručnjaka za svjetlosno onečišćenje ) upozorava da norma EN13201, koja postavlja obavezne minimalne vrijednosti rasvjetljavanja (intenzitet rasvijetljenosti, jednolikost, i drugo) ne uzima u obzir ekološke kriterije koji se tiču ograničenja svjetlosnog onečišćenja.

Sama činjenica da se pravilnikom u sklopu Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja postavlja obavezno minimalno osvjetljenje je neprihvatljiva i protivna ekološkim kriterijima i kriterijima zaštite ljudskog zdravlja. Zakon o zaštiti od buke ne postavlja minimalne obavezne razine buke, niti Zakon o onečišćenju zraka ne određuje minimalne obavezne emisije stakleničkih plinova. Mnogi su primjeri država i gradova EU kojima su prometnice većinom sasvim adekvatno osvijetljene sa stajališta sigurnosti u prometu, a istovremeno daleko ispod razina koje zahtjeva norma. Osim toga, norma koja se koristi u SAD, za isti tip prometnice određuje znatno manji intenzitet od EN13201 ( S. Fotios, R. Gibbons, Road lighting research for drivers and pedestrians: The basis of luminance and illuminance recommendations: https://journals.sagepub.com/doi/full/10.1177/1477153517739055 )

Sigurnost na prometnicama u većini država EU je značajno bolja od Hrvatske gdje se posljednjih desetak godina uglavnom u natječajima ionako zahtjeva poštivanje norme. Primjer je Njemačka gdje je broj poginulih na 100.000 stanovnika gotovo dvostruko manji od broja poginulih u Hrvatskoj ( 39 naspram 73, https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Road_safety_statistics_-_characteristics_at_national_and_regional_level&oldid=463733 ).

Napominjemo da Njemačka, Austrija, Mađarska i Slovačka ( ukupno 200 milijuna stanovnika ) uopće nemaju rasvjetu na odmorištima i odvojcima autocesta, dok su u Hrvatskoj sva odmorišta i petlje preosvijetljeni. Time predstavljaju sigurnosni problem za vozače koji velikim brzinama prolaze kroz bliještavo odmorište ili odvojak te ulijeću u potpuni mrak, a često uzrokuju veće svjetlosno onečišćenje od obližnjih gradova do kojih vode (npr. izlaz Višnjan).

Korištenje norme često se uzurpira na način da se određuju klase prometnica veće od realno potrebnih, te postavlja snažnija rasvjeta s pregusto postavljenim rasvjetnim stupovima. U mnogim slučajevima to znači obavezu postavljanja potpuno nove infrastrukture umjesto jednostavne zamjene postojećih svjetiljki s odgovarajućim modernim efikasnim i ekološkim verzijama. To je naročito problematično u slabo naseljenim i nerzazvijenim dijelovima Hrvatske gdje će sad postojati obaveza postavljanja javne rasvjete kao u većim gradovima.

Mnoga istraživanja su pokazala da povećanje intenziteta rasvjete na prometnicama nema nikakvog utjecaja na sigurnost prometa ( izvor: S. Fotios et al., The transition between lit and unlit sections of road and detection of driving hazards after dark: https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1477153517725775 ), a često djeluje i negativno. Istraživanja u Nizozemskoj ( izvor: Insitute for Road Safety Research https://www.swov.nl/en/facts-figures/factsheet/public-lighting-and-vehicle-lighting ) pokazala su da gašenje svake druge svjetiljke ili čak potpuno gašenje javne rasvjete noću na prometnicama izvan gradova nema nikakvog utjecaja na sigurnost prometa ( primjer gašenja rasvjete u Krapinsko-zagorskoj županiji: http://www.ekorasvjeta.net/wp-content/uploads/2014/10/Usporedba.gif ). Ova praksa se već godinama provodi i u mnogim općinama u Hrvatskoj, bez negativnih posljedica.

Napominjemo da bi se uvođenjem navedenih ekoloških kriterija nipošto ne bi ugrozila sigurnost na prometnicama, uz značajne uštede na troškovima za javnu rasvjetu. Prema istraživanju provedenom u Hrvatskoj, godišnji troškovi javne rasvjete premašuju pola milijarde kuna ( http://rgn.hr/~zandreic/studenti/lp/kordic_zavrsni.pdf ). Hrvatska godišnje po stanovniku troši oko 100 kW/h na javnu rasvjetu, dok je u Sloveniji još od 2007. godine zakonska granica postavljena na 45 kW/h. Moderna LED tehnologija omogućuje uštede veće od 70%, a uvođenjem navedenih ekoloških kriterija (smanjenje svjetlosnog toka za 2.5x korištenjem s/p odnosa, smanjenje intenziteta ili gašenje nakon 23h) troškovi bi se smanjili na 1/10, što bi bilo od velikog značaja za Republiku Hrvatsku. Dodatno napominjemo da je Francuska od 1.1.2019. godine uvela zakonsku obavezu gašenja rasvjete u izlozima trgovina nakon radnog vremena.

S tim u vezi predlažemo sastanak s Vama i Vašim djelatnicima iz područja zaštite od svjetlosnog onečišćenja kako bi pronašli rješenja kojima bi Pravilnik zaista postao dokument kojim se štiti okoliš i ljudsko zdravlje, te da se revidiraju rješenja koja su u Pravilnik ugrađena na inzistiranje rasvjetne industrije i članova radne skupine nedavno osuđenih zbog korupcije.

U Malom Lošinju, 9. listopada 2020.

S poštovanjem,

Glavni tajnik HAS-a i tajnik Našeg neba:

Dorian Božičević, mag. theol., v.r.